Vijesti i zanimljivosti

Južni Velebit

Skupina: Visočica-Kozjak-Počiteljski Vrh-Badanj-Višerujna

Pripremio: Jure Bušljeta; Fotografija: Ivo Antunović

Prirodno dobro omeđena skupina sa sjevera Ličkom ravnicom, sa istoka zarezom Bukove Drage, Medačke Staze, krškog polja Doci ili Struge te dubokom usječenom dolinom Velike Paklenice, s južne Planinskim Kanalom, a sa zapada crtom, koja prolazi uz torent Kozjače, preko Duboke i Medenog Dola, Velikog Pločevitog vrha i Urlaja. Glavni gorski greben i ovdje je smjera sjeverozapad jugoistok pa je razdijeljen u dva manje ili više usporedna grebenska niza: sjeveroistoka. i jugozapada. Onaj prvi označen je vrhovima T r o š e lje v  Vr h (1442 m), V i s o č i c a (1619 m), J e l o v a c (1602 m), P o č i t e lj s k i  V r h (1551 m), B ad a n j s k i  V r h (1627 m) i  B a d a n j  (1639 m); dok je jugozapadni greben označen vrhovima V e l i k i  P l o č e v i t i (1352 m), G o l i ć ( 1392 m), K o z j a k (1522m), i V i š e r u j n a (1652 m). I u ovoj skupini nalazimo između oba grebena sistem krških polja, koja su međusobno odijeljena što višim što nižim prečkama, a okružena vrhuncima obaju grebena.

Takva  su  polja  S n i j e ž n i c e podno  Počiteljskog  Vrha i Kozjaka, O g l a v i n o v a c  i  J a v o r n i k na podnožju Kozjaka, vrha  Višerujna i Badanjskih vrhova, i veliko polje B a d a n j s k i  D o c i ispod Višerujna i Badnja te D o c i  i  S t r u g e između Višerujna, Badnja i Štirovca. Sjeveroistočni greben posve je strmo odlomljen prema ličkoj ravnici tako, da prodor otvara starije kamenje, pa poradi toga ta strana obiluje izvorima pitke vode, koje nalazimo često i u znatnim visinama već prema raširenju odnosnog kamenja, dok je prema jugozapadu strmenitost manja, ali i vrela su vrlo rijetka. Jugozapadni  greben istog oblika prema jugoistoku, dok je prema jugozapadu strmo odlomljen do svoje podine, gdje se dalje nastavlja stepenicama dosta strmih strana do mora.  Osobito dobro izražena je prva stepenica neposredno na podnožju grebena velikim krškim poljima V e l i k i m  i  M a l i m  R u j n o m ( na karti krivo  Rovina) pa u svom produšku D u b o k e   i M e d e n o g   D o l a.

Najveću apsolutnu visinu postizavaju oba grebena na istočnom dijelu skupine, gdje dominiraju vrhovima B a d a n j (1639 m) i na zapadu V i š e r u j n a (1625 m). Na jugozapadnoj  strani urezana je površina duboko torentom K o z j a č e, koji zarez počinje od R i b n i č k i h  V r a t a  između Č a l o p e k  vrha i V i š e r u j n a, prelazi preko M a l o g  R u j n a  na  Z a v r a t u i odavle do mora jugu mjesta Tribnja. Područje ove skupine  u pretežnoj česti je ošumljeno i pokrito lijepim velikim košanicama, a samo su glavice vrhova gole i kamenite, tek jugozapadna strana do podnožja jugozapadnog grebena gol je i pust krš bez vegetacije i vode. Stalnih naselja ima samo na sjeveroistočnom podnožju te na jugozapadu uz more, a jedino je stalno naselje Medeni Dol, koje je iznad 800 m visoko. U centralnom dijelu nalazimo  samo nekoliko stanova, nastavanih samo za ljetnih mjeseci kao u Javorniku, Oglavinovcu, Badanj-Docima i Strugama. Od kopnenih prilaza dolaze u obzir Gospić, Počitelj i Medak sa zaleđem željezničke pruge Zagreb-Split, a sa primorske strane samo Starigrad kao pristanište parobroda.

Izvor: dr. Josip Poljak, Planinarski vodič po Velebitu, od 196-197 stranice,izdalo Hrvatsko planinarko društvo, Zagreb 1929.godine.